Republika Hrvatska je u proteklih petnaestak godina svoje samostalnosti napravila puni krug. Kriminalnom privatizacijom, koja je za posljedicu imala uništenje proizvodnje i gubitak stotina tisuća radnih mjesta te kumulaciju vlasništva u rukama malog broja uglavnom politički podobnih i gospodarski nesposobnih osoba s poduzetničkih margina, a bez ikakve strategije gospodarskog razvoja, stvorio se «sustav» samosnalaženja u uvjetima stihijskog, «divljeg» kapitalizma.

Znanje je okosnica razvoja Hrvatske.

Bez znanja nema uspješne poljoprivrede, nema uspješne javne uprave, nema uspješnog gospodarstva pa, prema tome, niti uspješne države.

Zbog toga se HNS zalaže za cjeloživotno obrazovanje kako bi se podigla ukupna razina obrazovanosti i svaki građanin dobio priliku za izgrađuje i dograđuje svoje znanje i kvalifikaciju cijeloga života – bilo zbog nalaženja boljeg posla, bilo zbog svojeg osobnog razvoja.To znači daleko veću obrazovnu ponudu, bolju organizaciju i poticaje obrazovanju.

Zadaća države jest da izgradi sustav koji će omogućiti svim građanima bolje, lakše i pristupačnije učenje. Zadaća države jest da stvori infrastrukturu koja će omogućiti svim građanima obrazovanje za život u društvu koje se brzo mijenja. Zadaća države je osposobiti svoje građane za aktivno sudjelovanje u gospodarstvu koje se temelji na znanju.

I ne samo to. Hrvatska treba znanje i proizvoditi. Zbog toga Hrvatska treba centre izvrsnosti koji će prenositi tehnologiju u Hrvatsku i stvarati znanje za potrebe proizvodnje ali i lokalne zajednice u kojoj djeluju.

HNS ima snažnu političku volju provesti potrebne promjene u sustavu obrazovanja, sve kako bi se ostvarili ključni ciljevi:

• dostupnost obrazovanja svim građanima kroz cjeloživotno učenje (besplatan prijevoz učenika, krediti za studente, porezne olakšice)
• rad dobro opremljenih škola u jednoj smjeni
• bolji materijalni položaj prosvjetnih djelatnika
• decentralizirano upravljanje obrazovnim i znanstvenim institucijama
• suvremeni sadržaji i načini učenja
• novi kvalifikacijski okviri koji odgovaraju potrebama tržišta rada i razvitka društva
• efikasan visokoobrazovni sustav uključen u europski prostor visokog obrazovanja i europski istraživački prostor
• profilirana znanstvena istraživanja povezana s obrazovanjem te potrebama gospodarstva i lokalne zajednice

Kako se danas u Hrvatskoj osjeća netko tko je «različit», nepripadan dominantnoj nacionalnoj ili spolnoj većini, nepripadan većinskoj vjeroispovijesti?Kako se osjećaju invalidi, nezaposleni, pripadnici etničkih manjina?

Jednostavan odgovor glasi: neravnopravno. Ali i najpovršnija analiza socijalne situacije u Hrvatskoj pokazuje da se danas i prosječan hrvatski građanin i prosječna hrvatska građanka osjećaju obespravljeno i nesigurno, izloženi socijalnim nepravdama, izručeni tržištu rada i bez povjerenja u institucije države. Osjećaj marginaliziranosti, napuštenosti i socijalne manje vrijednosti raširen je u svim slojevima i generacijama: tako se osjećaju i studenti i umirovljenici, mladi i stari, zdravi i bolesni. Slab sustav zdravstvene zaštite, niske plaće i mirovine, nezaposlenost, besperspektivnost u poslu, nejednake šanse za obrazovanje - samo su dio razloga za socijalnu depresiju.

Proklamirana jednakost nikada ne znači realiziranu jednakost – za to je najbolji primjer pitanje spolne jednakosti, gdje usprkos formalnoj zakonskoj zaštiti u stvarnosti žene trpe svakodnevno, naročito kad je zaposlenje u pitanju, nejednake uvjete.

Smisao davanja podrške marginaliziranim i manjinskim socijalnim grupama, bilo po etničkoj, spolnoj ili vjerskoj razlici, HNS prvo vidi u javnom osvješćivanju, u senzibilizaciji javnosti za prava onih koji su pod navodnicima «drugačiji» i za to obespravljeni. Dati podršku znači upravo to – priznati pravo različitost, pravo da se ta različitost javno izrazi. Kao drugo, HNS se zalaže za jačanje prava manjinskih i marginaliziranih grupa, jer se jedino njihovim osnaživanjem mogu postaviti uvjeti za ostvarivanje ravnopravnosti. Svi građani i građanke moraju imati jednaka prava – pravo na slobodni izbor, pravo na obrazovanje, pravo na kulturu, pravo na jezik i slobodu izražavanja, pravo na iskazivanje svoje različitosti kao uvjeta da smo svi jednaki, iako nismo isti.

Cilj HNS-a je osigurati da institucionalna definiranost i sigurnost, gospodarska dinamičnost i uspješnost, garancija građanskih prava i sloboda i kvaliteta života u Hrvatskoj, budu na razini prosjeka zemalja Europske unije, ne samo radi pukog ispunjavanja uvjeta stavljenih pred Hrvatsku, već radi nas samih i našeg kvalitetnijeg života.

Hrvatska mora postati država ujednačenih šansi za sve njezine građane, čime se postiže veće jedinstvo zemlje, snažniji razvoj, te bogatije i pravednije društvo.