Na skupštini mladih HNS-a održanoj u prosincu 2005 godine mladi HNS-a donijeli su dokument u kojem su se jasno odredili svoje stavove prema određenim pitanjima o kojima se u ovo vrijeme u društvu raspravlja.

• Temeljna ljudska i građanska prava i slobode
• Manjine
• Nacionalne manjine 
• Seksualne manjine (homoseksualne, transeksualne i aseksualne osobe)
• Osobe s posebnim potrebama
• Droge
• Legalizacija prostitucije 
• Vojnom roku
• Mladi u politici
• Odnos Crkve/vjerskih zajednica i države
• Visoko školstvo
• Školstvo
• Europska Unija > > Europska Federacija
• Ekologija

Temeljna ljudska i građanska prava i slobode

Mladi HNS-a zalažu se za Hrvatsku kao građansku državu koja počiva na liberalnim vrijednostima prosvjetiteljstva koja su zagarantirana  međunarodnim kodifikacijama o temeljnim ljudskim pravima i slobodama. Smatramo kako svi građani Republike Hrvatske trebaju biti jednakopravni u uživanju tih prava i sloboda koja su im garantirana Ustavom i pozitivnim zakonima RH te kao takva neotuđiva. Ono što zastupamo u svojoj državi, želimo i na globalnom planu te u tom kontekstu promatramo proces globalizacije kao sredstvo širenja pozitivnih tradicija liberalne demokracije s ciljem postizanja globalnog blagostanja te međusobne komunikacije i razumijevanja različitih tradicija i civilizacija.

Manjine

Smatramo da svaki pojedinac u određenom društvenom kontekstu može biti u manjini. Zbog toga zaštita svake manjine jest zaštita prava i sloboda svakog pojedinca i društva u cjelini.

Nacionalne manjine 

Nacionalne manjine su bogatstvo hrvatskog društva. Suživot svih građana Hrvatske bez obzira na etničko porijeklo nužan je preduvjet razvoja Hrvatske u modernu građansku državu. Smatramo kako je međunacionalna tolerancija preduvjet integracije Hrvatske u višenacionalnu i višekonfesionalnu Europsku uniju, te da je kao takvu treba razvijati kroz sve društvene i državne institucije.   

Seksualne manjine (homoseksualne, transeksualne i aseksualne osobe)

Kao i kod nacionalnih manjina zalažemo se za jednakost svih građana bez obzira na njihovu spolnu orijentaciju. Mladi HNS-a smatraju da je homoseksualnost (sklonost vlastitom spolu), transeksualnost (osjećaj pripadanja drugom spolu) te aseksualnost (osoba koja nema fizičkih sklonosti niti prema kojem spolu) urođene, a ne odluke pojedinaca, te s da su drugačija seksualna usmjerenja prirodna i jednaka heteroseksualnom usmjerenju. Smatramo da bi se prava tih osoba trebala u sto kraćem roku izjednačiti s pravima heteroseksualnih osoba. U tom  kontekstu zalažemo se za izmjene zakona o istospolnim zajednicama koje bi takve zajednice što više približili instituciji braka. Što se tiče usvajanja djece od strane homoseksualnih osoba Mladi HNS-a su načelno za, ali za sada ne u Hrvatskoj, jer svijest hrvatskog društva nije na takvom stupnju razvoja na kojem bi takva djeca bila društveno prihvaćena. 

Osobe s posebnim potrebama

Osobama s posebnim potrebama treba omogućiti ravnopravno sudjelovanje u društvu na što izravniji i djelatan način, a ne ih getoizirati. Brigu o takvim osobama treba provoditi i izvan tradicionalnih škola i ustanova te pri tom koristiti i neke alternativne službe podrške u lokalnim zajednicama kako bi inkluzija bila što potpunija. Svako humanistički orijentirano društvo mora integrirati i one manje sretne članove svoje zajednice u svakidašnji život. To praktično znači težnju potvrđivanja osoba s posebnim potrebama kao ravnopravnih građana.
 

Droge

 
Mladi HNS-a smatraju da korištenje opojnih droga djeluje pogubno na pojedinca i društvo te uzrokuje društveno štetna ponašanja. Ipak, zalažemo se za dekriminalizaciju lakih droga, prije svega iz razloga što nema potrebe da osoba bude označena do kraja života zbog greške koju je načinila u prošlosti. Pokretanjem kaznenog postupka otvara se i kriminalni dosje koji može kasnije u životu znatno otežati pronalazak posla, što vodi daljnjim problemima.
Dalje, oslobodio bi se pritisak na Sud,  jer trenutno se vode stotine sudskih procesa protiv korisnika opojnih sredstava. Mladi HNS-a smatraju da kažnjavanjem korisnika se samo otežava dolazak do dilera, te smatramo da bi se prijestupnici trebali kazniti prekršajno, a ne kazneno. Također smatramo da, ukoliko određene vrste droga kao što je marihuana, imaju terapeutsko djelovanje, odnosno djeluju protiv boli, bi se trebale koristit legalno kao sredstvo liječenja/ublažavanja boli kod teško oboljelih osoba.

Legalizacija prostitucije

Mladi HNS-a podržavaju legalizaciju prostitucije. Prostitucija je dio svakodnevnice i realnost. Smatramo da bi se legalizacijom prostitucije smanjilo širenje spolnih bolesti te bi se taj dio tržišta uslugama mogao bolje nadgledati i kontrolirati. Pod prostitucijom podrazumijevamo isključivo dobrovoljnu prostituciju koja nije posljedica ropskog odnosa ili bilo kakve prisile te se snažno  zalažemo za poduzimanje svih mjera za suzbijanje traffickinga tj. trgovine ljudima. Legalizacijom prostitucije osobe koje se prostituiraju bi bile obvezne se prijaviti vlastima, te bi kao takove stekle status samozaposlenika, ostvarile pravo na mirovinu i zdravstveno osiguranje. Davatelji usluga bi bili obvezni plaćati poreze Državi te koristiti zaštitu pri spolnim odnosima. Te osobe bi također bile obvezne se redovito testirati na spolne bolesti, a svoje usluge davati na zakonom određenim mjestima tzv. crvenim četvrtima odnosno ulicama ili bordelima. Država bi s druge strane pružila zaštitu takvim osobama od raznih kriminalnih utjecaja te bi tako legalizacija prostitucije trebala biti i sastavni dio politike suzbijanje kriminaliteta.

Vojnom roku

Vojni rok po našem mišljenju predstavlja ograničenje prava na izbor kojim se time krše osnovna ljudska prava i stoga ga treba ukinuti. Mladi HNS-a shvaćaju potrebu za vojskom, posebice u prošlosti. Ali smatramo da je situacija u regiji dugoročno stabilna, te da postojeći ustroj vojske je loš. Ročna vojska također troši ogromna sredstva poreznih obveznika. Zato Mladi HNS-a smatraju da Hrvatska treba plaćenu profesionalnu vojsku koja udovoljava standardima suvremene obrambene politike te koja je jeftinija i efikasnija od postojeće.

Mladi u politici

Mladi trebaju aktivno kreirati svoju budućnost i političku zajednicu u kojoj žive. Svjesni smo da politika ne predstavlja pozitivnu djelatnost u percepciji mladih ljudi, ali upravo iz tog razloga mladi trebaju mijenjati takav negativni imidž politike svojim građanskim aktivizmom. Svojim aktivizmom mladi trebaju destigmatizirati politiku pretvarajući je u ono što bi ona i trebala biti: korisna društvena djelatnost borbe za opće dobro svih građana.

Odnos Crkve/vjerskih zajednica i države

Smatramo da je Republika Hrvatska sekularna država te da kao takva ne smije biti pod utjecajem bilo koje vjerske zajednice. Vjera je stvar svakog pojedinca te kao takva ne smije biti nametana ka službena ideologije jedne države. Primjer za to je vjeronauk u državnim školama i vrtićima čemu se protivimo jer bi škole  trebale biti lišene vjerskog utjecaja. Ako pak vjerske zajednice smatraju da je vjeronauk potreban, onda bi trebali održavati satove vjeronauka u svojim vjerskim institucijama. Mladi HNS-a smatraju da bi se svi vjerski simboli iz javnih institucija pri tome uključujući i bolnice, trebali ukloniti. To je jedan od oblika nametanja vjere, jer nisu svi građani iste vjeroispovijesti. Svaki pojedinac ima pravo ispovijedati vlastitu vjeru i ako kao takva želi nositi vjerske simbole i odjeću, Mladi HNS-a smatraju da bi takva osoba morala biti u mogućnosti nositi takve simbole, bez straha od diskriminacije i ugnjetavanja. Također protivimo se manipulaciji vjernicima u političke svrhe.

Visoko školstvo
Postoji vrlo jasna veza između razvijenosti neke zemlje i obrazovnih potencijala njenog stanovništva. Hrvatska danas ima 11.35% više ili visoko obrazovanog stanovništva starijeg od 15 godina. Europski prosjek je 25%, a zemlje koje se ubrzano razvijaju trebaju barem 30%. Mladi HNS-a smatraju da budućnost Hrvatske ovisi o znanju i sposobnosti svih društvenih struktura da znanje iskoriste za razvoj. Znanje i obrazovanje moraju postati glavni pokretači razvoja te u skladu s tim hrvatska sveučilišta trebaju preuzeti veliki dio odgovornosti za razvoj društva. Također, zalažemo se za dosljedno provođenje Bolognskog procesa na svim sveučilištima radi stvaranja visokoškolskog sustava koji je kompatibilan I konkurentan visokoškolskim sustavima Europske unije. Smatramo da se mjerodavne institucije trebaju najozbiljnije obračunati sa sve prisutnijom korupcijom u na fakultetima kako bi se  

 
Školstvo

Smatramo da je model školstva u Hrvatskoj zastario te da je nužno provesti reformu koja će biti u funkciji rasterećivanja učenika od nepotrebnih informacija. Smatramo također kako treba ustrajati na stalnom i bliskom povezivanju osnovnih i srednjih škola s institucijama, udruženjima i pojedincima iz područja znanosti i visokog obrazovanja. Također je potrebno uspostaviti sustav vrednovanja  obrazovnog procesa na svim razinama. Nakon dugog razdoblja raznoraznih slobodnih procjena, neophodno je započeti s objektivnim vrednovanjem svih sudionika u obrazovnom sustavu, s ciljem uspostave i održavanja sustava vrijednosti unutar sustava obrazovanja, što će se pozitivno odraziti i na hrvatsko društvo u cjelini.

Europska Unija > > Europska Federacija

Mladi HNS-a  su za razvoj Europske Unije u Europsku Federaciju, te podržava prihvaćanje prvog u povijesti Europskog ustava. Također podržavamo osnivanja jedinstvene "vlade", Europske vojske, te povećanje utjecaja Europskog Parlamenta i Odbora Regija. Mladi HNS-a su zadovoljni trenutnim razvojem situacije, te podržavaju sve napore za ulazak u Europsku uniju. Međutim smatramo da je još dalek put do EU i da dobivanje statusa kandidata, te sami pregovori su samo početak dugog procesa.

Ekologija

Mladi HNS-a drže da iako je trenutno ekološko stanje u Hrvatskoj prihvatljivije nego u većini drugih zemalja, ali da je započeo negativan trend narušavanja ekološke ravnoteže. Kazne za ekološke prekršaje su nedovoljno poticajne u zaustavljanju prekršaja. Problem odlagališta otpada je sve veći problem koji bi se mogao smanjiti reciklažom. Mladi HNS-a predlažu: uvođenje viših novčanih i drugih sankcija za prekršitelje, uvođenje programa edukacije o zaštiti okoliša u škole te početak provođenja reciklaže po uzoru na druge europske zemlje.