Cestogradnja je bila najefikasnija u Europi. Danas su rokovi gradnje autocesta dvaput duži, izgrađena kilometraža je dvaput manja, a cijena po kilometru je dvaput viša – porasla je s 4 milijuna eura na 8 milijuna

Nespremnost da odgovori na poskupljenje energije i hrane u svijetu pokazatelj je da HDZ-ova Vlada ne zna upravljati Hrvatskom, tvrdi predsjednik HNS-a Radimir Čačić ocjenjujući rad Vlade u ovom mandatu. Po njegovim riječima, upravljanje državom je najveći problem Hrvatske, a istodobno i njezina najveća unutarnja rezerva, kojom se mogu riješiti ne samo pitanje energije i hrane, nego i ostali problemi.
- Ovo je Vlada kontinuiteta u prošlih pet godina, ako se izuzme HSS. To je Vlada neznanja i blefa, kojoj su apsolutni prioritet stranački interesi. Ona nema smjera, nego luta, ali radi za svoje stranačke potrebe, kaže Čačić.
- Ali, dobila je još jedne izbore?
- Pozitivni doprinosi bivše koalicijske Vlade, kao i relativno dobra ekonomska situacija u Europi i svijetu omogućili su Sanaderovoj Vladi da četiri godine jaše na tom valu, bez vlastita znanja i strategije. No, ta je Vlada realno napravila i pomak u europskim integracijama. U kombinaciji tih dvaju faktora dobila je još jedne izbore. Međutim, dosta toga je u međuvremenu pokvarila.
- Na što mislite?
- Bivša koalicijska Vlada ostavila je novoj Vladi dobru ekonomsku podlogu. Uspjela je negativne procese u hrvatskom gospodarstvu preokrenuti u pozitivne. Broj od ukupno 175 tisuća pravnih osoba s blokadama na računima koalicijska je Vlada smanjila na 33 tisuće, a HDZ-ova Vlada je s 33 tisuće došla na 29 tisuća. Koalicijska Vlada je napravila i djelomičnu decentralizaciju, a sada je to stalo. Doprinos koalicijske Vlade jest i stvaranje modela za gradnju autocesta i infrastrukture. Nova Vlada to nije zaustavila, nego nastavila, ali na manje kompetentan način. Sada taj stroj, koji je koalicijska Vlada pokrenula, počinje hrđati i usporavati rad, zbog neznanja i korupcije.
- Možete li navesti primjer?
- Najslikovitiji je primjer gradnja autocesta. Za koalicijske Vlade pridržavali smo se rokova, cijena i kvalitete. Bili smo tu najefikasniji u Europi. Ova vlast nije uspjela zadržati zatečene dosege. Danas su rokovi gradnje autocesta dvaput duži, izgrađena kilometraža je dvaput manja, a cijena po kilometru dvaput viša - iako ova vlast ima na raspolaganju 50 posto stručnih ljudi više. Za moga mandata radilo se s 400 stručnih ljudi, a sada ih ima oko 600. Cijena gradnje po kilometru porasla je s 4 milijuna eura na 8 milijuna, iako su cijene materijala i rada porasle 15 posto. Stroj počinje škripati.
 

- Je li to zbog korupcije u Autocestama?
- Ne, ne u Autocestama. Mislim da i stručni ljudi i inženjeri znaju svoj posao. Pravo je pitanje postoji li politička volja da se sustav gradnje postavi tako da se stvari mogu nadzirati, da ga vode kompetentni i da se zna tko što radi pa da se korupcija eliminira. Drugi je način da se ostavi jednima da idu drumom, a drugima šumom. Očito da ovdje ima interesa koji se kriju u razlici između 4 i 8 milijuna eura po kilometru. Cijela se priča pretvara u močvaru.
Često se koristi alibi međunarodnih natječaja. Dakako, ako je priprema ozbiljna i stručna, a ti isti stručni timovi su se dokazali za koalicijske Vlade, tada cijene na natječajima ne mogu prijeći 10 posto planskih cijena. Danas se ugovara i višestruko veći iznos od planiranog, što može značiti da su stručni timovi zaboravili struku ili da netko u Vladi ima interesa zatvoriti oči pred namještenim natječajima, jer bi u suprotnom bili poništeni. Gradnja autocesta bio je jedan uspješan projekt, koji Hrvatskoj danas postaje ekonomski uteg.
- Vlada je najavila privatizaciju mnogih brodogradilišta, nakon pritiska iz EU-a. SDP se tome protivi i traži njihovo restrukturiranje. Treba li brodogradilišta privatizirati?
- EU uopće ne traži privatizaciju brodogradilišta, nego želi da ona rade bez državnih potpora. Kad imate vlasnički sposobnu državu koja opći interes stavlja ispred stranačkog, a u tvrtkama opći je interes dobar poslovni rezultat, onda privatizacija nije potrebna. Ali, kad imate dokazano stranačku državu, kao što je to u Hrvatskoj, onda je privatizacija apsolutna nužnost.
Znate li da 72 posto dioničara Podravke, svi osim države, nemaju nikakva utjecaja na poslovanje, nemaju predstavnika ni u Upravi niti u Nadzornom odboru? To je zato što je državi poslovni rezultat Podravke zadnja briga. Bitno drukčije nije ni u brodogradilištima, gdje se radi o sprezi države, uprava tvrtki, lokalnih zajednica i privatnih kooperanata, a ni sindikati se ovdje ne snalaze loše. U hrvatskim brodogradilištima samo je 40 posto zaposlenih u proizvodnji, a 60 posto u administraciji. Brodogradilišta ne treba zatvarati, ali im je potrebna djelomična privatizacija, samo kao poticaj za bolje poslovanje.
- Hoćete li se kandidirati za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima za godinu dana?
- HNS je uz SDP i HDZ jedina relevantna stranka koja je u Zagrebu prešla izborni prag. U oporbi su formalno HDZ i HNS, ali stvarna oporba u Zagrebu je samo HNS. To potvrđuje i kandidatura Jasena Mesića iz HDZ-a za gradonačelnika.
- Ne razumijem. Kako to mislite?
- Jasen Mesić nije ozbiljan kandidat za gradonačelnika, ne kao osoba, nego kao političar. Kad bi HDZ htio imati ozbiljnog kandidata, istaknuo bi Marinu Matulović-Dropulić ili Dragana Primorca.
- Mislite li da Mesić do izbora neće moći izgraditi političku osobnost, s obzirom da će se na tim izborima birati ljudi, a ne stranke?
- Mislim da to Sanaderu i ne odgovara. Njemu jako odgovara sadašnja situacija, u kojoj SDP ima u Zagrebu trajni uteg na nogama, a s druge strane partnera. Mislim da Sanader ne želi u stranci imati jakog gradonačelnika, jakog čovjeka u svojim redovima.
- No, imat će ih, jer se gradonačelnici neposredno biraju?
- Da, ali svi gradonačelnici nisu politički igrači nacionalne razine. Takav je samo zagrebački gradonačelnik, a donekle i oni iz Rijeke, Splita i Osijeka. Dakle, HNS će dati kandidata koji će se suprotstaviti Milanu Bandiću.
- Hoćete li to biti vi?
- Ja sam predsjednik treće najveće stranke u zemlji. Zagrepčanin sam koji živi u Varaždinu, a radim i u Varaždinu i u Zagrebu. Vidjet ćemo. To je otvorena tema.
- Kada ćete donijeti odluku?
- U jesen.
- Predsjednik SDP-a Milanović je izjavio da će SDP imati svog predsjedničkog kandidata, i to onoga koji ima najviše šanse za pobjedu. Hoćete li podržati SDP-ova kandidata ili ćete istaknuti svoga?
- Mi se slažemo s Milanovićevom ocjenom da treba istaknuti čovjeka s najviše šanse za pobjedu. To želi i HNS, jer pobjeda oporbenog kandidata i kohabitacija u Hrvatskoj je danas važnija nego ikad. No, mislimo da bi taj kandidat trebao biti zajednički. Predlažem da stavimo na papir pet-šest imena, da izmjerimo njihove izglede na izborima, pa neka najbolji bude naš zajednički kandidat, zvao se on Neven Mimica...
- ... ili Vesna Pusić?
- Svejedno. Znamo što ćemo mjeriti. HNS može ovog trenutka na nacionalnoj razini mjeriti gospođu Pusić i mene. SDP neka mjeri koga god misli da treba. To će biti podloga za pobjedu, ako imamo pameti i ako ponovno stranački interes ne bude ispred općeg.

SDP saveznik i suparnik

- Kolika je mogućnost da HNS na lokalnim izborima koalira sa SDP-om?